Ukoliko stanovnik EU izgubi svoju putovnicu, on se može obratiti  bilo kojem veleposlanstvu ili konzulatu bilo koje države članice EU od koje će dobiti svu potrebnu konzularnu pomoć i zaštitu.
Veleposlanstva i konzulati predstavljaju svoje države u trećim zemljama i štite interese svojih građana. Ova odluka Vijeća širi zaštitu građana EU izvan teritorija Zajednice kroz diplomatska i konzularna predstavništva drugih zemalja članica.

Detalji

Objavljeno: 18 Ožujak 2011

Ukoliko se zateknete u EU, a Vaš let kasni više od nekoliko sati Vi možete tražiti od avioprijevoznika potpunu nadoknadu troškova ili alternativni let do željene destinacije, budući da su svi avioprijevoznici registrirani u EU dužni prema direktivama EU to osigurati svojim putnicima.
Na putovanjima zrakoplovom radi posla ili užitka, zakoni Europske unije osiguravaju putnicima određena prava koja se tiču informacija, kašnjenja, otkaza i  prebukiranja letova te oštećenja prtljage. Mnoga se pravila primjenjuju čak i kada su problemi na letu uzrokovani  posebnim okolnostima. Prava se primjenjuju na redovnim domaćim letovima unutar EU i charter letovima koji polijeću ili slijeću na zračne luke u EU. Za letove koji dolaze izvan EU, prava se primjenjuju samo na europske aviokompanije.
Putnicima mora biti pružena neposredna pomoć bez obzira na uzrok kašnjenja, bilo da je aviokompanije odgovorna za  problem ili ne. U određenim okolnostima kada je aviokompanija odgovorna za probleme na letu – posebice kada se putniku uskrati ukrcavanje – kompanija putniku mora platiti i odštetu.

Detalji

Objavljeno: 18 Ožujak 2011

U EU mogućnost života i rada izvan svoje domovine danas koristi  1,5% građana EU.
Rad u drugoj zemlji obično predstavlja izuzetno iskustvo. Omogućuje vam učenje novog jezika, otkrivanje nove kulture i razvoj novih vještina. Premda preko 53% građana EU ovo pravo smatra jednom od najvažnijih stvari vezanih uz EU, samo ga oko 1,5% zaista iskoristi, i taj se broj nije bitno mijenjao 30 godina. Sloboda kretanja radnika u Europi već je podržana mrežom EURES i portalom za traženje posla, koordinacijom sustava socijalne sigurnosti i europskim online informacijskim sustavom socijalne sigurnosti (EUlisses). Tako građani EU mogu biti informirani o svojim pravima socijalne sigurnosti dok putuju kontinentom. Uzajamno priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija unutar "Bolonjskog procesa" također je mnogima olakšalo traženje posla.

Detalji

Objavljeno: 18 Ožujak 2011

Nakon ulaska u EU hrvatski vinari nastavit će se normalno baviti svojom djelatnošću, budući da EU izdvaja znatne količine novca za potporu vinogradarstvu u državama članicama, ali dodatna sredstva neće biti odobrena.
Vino je izuzetno važno za gospodarstvo Europske unije. U 2004., na proizvodnju vina je otpadalo 5,4% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a sektor je zapošljavao oko 1.5 milijuna ljudi. Prosječna proizvodnja u zadnjih je pet godina iznosila oko 178 hektolitara, vrijednih oko 16 milijardi eura. Europa je najveći svjetski proizvođač i izvoznik vina. Međutim, Europska komisija upozorava kako uvoz snažno raste te bi uskoro mogao premašiti izvoz. Ona želi zaustaviti ovaj trend trošeći više na "povećanje kvalitete i konkurentnosti", a manje na skladištenje "jezera vina" i destilaciju viška vina u industrijski alkohol.
EU troši oko 1.3 milijarde eura (1.7 milijarde dolara) godišnje na subvencije za proizvodnju vina. Planirana reforma ne predviđa izmjenu tog iznosa. Umjesto toga, planira se preusmjerivanje subvencija. Najvećim izazovima u pregovorima u području poljoprivrede smatraju se utvrđivanje razina proizvodnih kvota, jer o njima ovisi visina potpora koji će Hrvatska povlačiti iz zajedničke blagajne.

Detalji

Objavljeno: 21 Veljača 2011

Ulazak u EU za hrvatsko gospodarstvo značit će priljev stranoga kapitala i izvoz hrvatskih proizvoda u inozemstvo zbog ukidanja necarinskih trgovinskih ograničenja i pristupanja unutarnjem tržištu EU, kao što se to dogodilo u dosadašnjim proširenjima.
Hrvatska se nalazi pred procesima kroz koje su nedavno prošle nove države članice u valu priključenja 2004. i 2007. godine. Na osnovi njihovog iskustva i statističkih podataka za pretpostaviti je da će Hrvatska osjetiti slične posljedice pristupanja kao i tih 12 zemalja. Zbog priključenja jedinstvenom unutarnjem tržištu EU, razina BDP-a, potrošnje, izvoza i blagostanja u Hrvatskoj mogla bi biti veća nego u slučaju ostanka izvan Unije. Ukidanjem carinskih ograničenja i otvaranje tržišta moguće je ostvariti pozitivne gospodarske učinke porastom inozemnih ulaganja, priljevom kapitala u Hrvatsku, boljim poslovanjem, a time i većom zaposlenošću. Ulazak u EU stvara priliku za ubrzavanje nužnih reformi, a članstvo otvara mogućnost korištenja njenih financijskih sredstava. Dok su troškovi pristupanja uglavnom kratkotrajni, članstvo je povezano s nizom dugotrajnih koristi koje nadmašuju ekonomske troškove pristupanja EU. Zato će ulazak Hrvatske u EU pozitivno utjecati na blagostanje hrvatskih građana i gospodarstva.

Detalji

Objavljeno: 21 Veljača 2011

Kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, hrvatski jezik postat će 24. službeni jezik Europske unije na koji će se prevoditi svi službeni dokumenti institucija EU.
Jezici su jedan od ključnih elementa kulturnog identiteta. Geslo Europske unije ´Ujedinjeni u različitosti´ odraz je višejezičnosti koja leži u srži EU-a. Europska unija je svoje brojne jezike uvijek smatrala svojom vrijednošću, a ne teretom. S jedne strane posvećena političkoj i gospodarskoj integraciji svojih zemalja članica, EU aktivno promiče slobodu svojih građana da govore i pišu svojim jezicima. Politiku višejezičnosti EU potiče i na europskoj i nacionalnim razinama.

Detalji

Objavljeno: 15 Veljača 2011

Regija sa najmanjom stopom nezaposlenosti je Prag (1,9%) u Republici Češkoj. Češka je pristupila EU u petom proširenju koje nam je poznato kao najveće proširenje EU do sada. Peto proširenje bilo je 1. Svibnja 2004. godine. Pristupanjem EU, Republika Češka je vidljivo napredovala i profitirala u gospodarskom smislu te je sada jedna od konkurentnijih zemalja na gospodarskom tržištu EU.

Detalji

Objavljeno: 09 Veljača 2011

Proces europskih integracija ne bi trebao utjecati na troškove obrazovanja za korisnike obrazovanja. Međutim, sukladno Lisabonskoj deklaraciji i ostalim strateškim dokumentima Europske unije, preporuka je da se u Europskoj uniji povećaju ulaganja u obrazovanje i znanost radi povećavanja kvalitete pedagoškog i studentskog standarda, kvalitetnih kadrova i sveukupnih uvjeta za kvalitetno poučavanje i učenje.

Detalji

Objavljeno: 03 Veljača 2011

Europska unija neće izravno utjecati na stvaranje novih radnih mjesta, ali će zbog slobodnijeg  tijeka roba, usluga i kapitala Republika Hrvatska zasigurno postati interesantnija za sve vrste ulaganja, što može doprinijeti rastu gospodarskih aktivnosti, te time povećanju broja novih radnih mjesta, te se pozitivno odraziti na ukupnu zaposlenost.

Pri tom je vrlo važno ukazati i na mogućnost korištenja značajnih sredstava EU iz sada predpristupnih fondova, te po pristupanju Europskog socijalnog fonda, usmjerenih na razvoj ljudskih potencijala, koji će znatno utjecati na podizanje stupnja trajne zapošljivosti hrvatske radne snage.

Detalji

Objavljeno: 02 Veljača 2011

Najočitije prednosti uvođenja eura za pojedince su lakša usporedivost cijena između različitih zemalja i uštede na troškovima konverzije pri proputovanju kroz više zemalja članica EMU-a ili pri plaćanju računa za uvezenu robu ili usluge korištene u inozemstvu a plaćene kreditnim karticama i sl. Neizravno, pojedinci u zemljama članicama EMU-a i zemljama koje su snažno povezane s njihovim gospodarstvima mogli bi imati koristi zbog veće konkurencije i porasta trgovine na sada doista jedinstvenom tržištu te integriranim financijskim tržištima. Koristi za poduzeća u velikoj mjeri su istovrsne kao i za pojedince.

Detalji

Objavljeno: 01 Veljača 2011