Duga Resa je industrijski gradić na rijeci Mrežnici nedaleko Karlovca, na raskrižju puteva prema Rijeci i Senju. Po popisu iz 2011. godine, područje Grada Duge Rese je imalo 11.180 stanovnika. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Duga Resa. Bivša velika općina Duga Resa je ukinuta, a na tom području formirani su Grad Duga Resa i općine: Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol... OPŠIRNIJE...
Karlovac
Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze... OPŠIRNIJE...
Karlovac
Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze... OPŠIRNIJE...
Ogulin
Ogulin se nalazi u samom centru Hrvatske, na polovici puta između Zagreba i Rijeke, unutar turističkog područja Plitvičkih jezera (s istoka), šumovitog Gorskog kotara (sa zapada) i sjevernog Jadrana (s juga). Nastao je u prostranoj kotlini kojom teku dvije rijeke: Dobra i Zagorska Mrežnica. Ogulinski potkapelski kraj tipično je prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih... OPŠIRNIJE...
Ozalj
Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad rijeke Kupe koja na tome mjestu izlazi iz sutjeske i ulazi u otvoreniju dolinu. Ovdje su se u prošlosti i danas križale prometnice prema Žumberku, Pokuplju i Dolenjskoj (Slovenija). Grad je samo 15-tak kilometara udaljen od Slovenije: s gradovima Metlikom (oko 15 km), Črnomljem (oko 30 km) i Novim Mestom (oko 35 km) dobro je cestovno i... OPŠIRNIJE...
Karlovac
Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze... OPŠIRNIJE...
Slunj
Slunj je grad smješten na obalama rijeka Slunjčice i Korane. Kroz njega prolazi glavna magistralna cesta koja vodi prema Plitvičkim jezerima i srednjem i južnom Jadranu. Slunj i okolica zauzimaju površinu od 401 km2. Slunj se prvi puta spominje u 12. stoljeću, a o burnim prošlim vremenima svjedoče i danas zidine Starog frankopanskog grada sagrađenog na kamenoj uzvisini iznad rijeke Slunjčice. Stari grad... [OPŠIRNIJE...]
Karlovac
Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze... OPŠIRNIJE...
Za očekivati je da će građani Republike Hrvatske, nakon njenog ulaska u Europsku uniju, još neko prijelazno razdoblje trebati radne dozvole za rad na području Europske unije, čije trajanje ovisi o rezultatima pregovora za članstvo, ali je uobičajeno da, prilikom širenja Europske unije, članice još neko vrijeme štite svoja tržišta rada. Naravno da će od svake države članice ovisiti hoće li iskoristiti svoju mogućnost korištenja mogućeg tranzicijskog perioda za postupno otvaranje svog tržišta rada građanima Republike Hrvatske i u kojim rokovima.
Ulaskom Republike Hrvatske u EU, hrvatske tvrtke moći će ravnopravno sudjelovati u javnim nadmetanjima objavljenima u drugim državama članicama, kao i strane tvrtke na javnim nadmetanjima objavljenim u Republici Hrvatskoj.
Kao što već sigurno znate, jedna od najvažnijih politika EU je slobodno tržište među svim članicama Europske unije. Ova politika uključuje i slobodu kretanja roba, što znači da sa ulaskom u Europsku uniju, razmjena roba ali i usluga i kapitala će se moći ostvarivati puno jednostavnije nego do sada. Europska unija podržava uklanjanje prepreka u trgovini i kada Hrvatska postane dio unutarnjeg tržišta unije, carinski i uvozni režimi će biti znatno pojednostavljeni. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH će biti odgovorna institucija za implementaciju konkretne mjere s ciljem postizanja slobodnog tržišta u Hrvatskoj, imajući u vidu Hrvatske interese.
Pozitivni propisi Republike Hrvatske i propisi Europske unije ne propisuju uvjete za zapošljavanje u tvrtkama jer tvrtke zapošljavaju onaj kadar koji im je potreban ovisno o stručnosti i sposobnosti.
Nakon ulaska Hrvatske u EU cijene goriva formirat će se slobodno sukladno uvjetima na tržištu. Jedini način na koji će država moći utjecati na cijene jest smanjivanje trošarina. Međutim, to će biti moguće samo do minimalnih iznosa trošarina koje je propisao EU.
Ne postoji univerzalni europski model mirovinskog sustava. Uređenje područja socijalne sigurnosti, koje uključuje i mirovinsko osiguranje, prepušteno je državama članicama, pri čemu se, naravno, moraju poštovati određena osnovna načela uređenja mirovinskog sustava. Svaka država sama propisuje uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, a visina mirovina ovisna je, kao i u Hrvatskoj, o uplatama doprinosa tijekom osiguranja.
Kretanje cijena pretplate i obveze HT-a u budućnosti će, kao i do sada, ovisiti o situaciji na tržištu u Hrvatskoj, kao i o rezultatima analize tržišta koje provodi Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije.
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ostaje na snazi i nakon primanja Hrvatske u EU te se ne očekuje smanjenje razine prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Nema zakonskih ograničenja da poslodavac zaposli radnika s drugom kvalifikacijom na traženo radno mjesto. Ni EU, a ni zakoni RH ne propisuju zabranu poslodavčeva izbora radnika na radna mjesta koja su mu potrebna za obavljanje poslova. Naravno, postoje određeni poslovi koji su specijalizirani te zahtijevaju zapošljavanje samo određene kvalifikacije i zvanja, ali to je, s obzirom na vrstu posla, određeno zakonom ili pravilnikom u toj djelatnosti.
Cijene proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj, pa tako i u zemljama članicama Europske unije, formiraju se slobodno sukladno uvjetima na tržištu. Dakle, formiranje cijena ne ovisi o odlukama pojedinih zemalja.