Nakon ulaska u EU hrvatski vinari nastavit će se normalno baviti svojom djelatnošću, budući da EU izdvaja znatne količine novca za potporu vinogradarstvu u državama članicama, ali dodatna sredstva neće biti odobrena.
Vino je izuzetno važno za gospodarstvo Europske unije. U 2004., na proizvodnju vina je otpadalo 5,4% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a sektor je zapošljavao oko 1.5 milijuna ljudi. Prosječna proizvodnja u zadnjih je pet godina iznosila oko 178 hektolitara, vrijednih oko 16 milijardi eura. Europa je najveći svjetski proizvođač i izvoznik vina. Međutim, Europska komisija upozorava kako uvoz snažno raste te bi uskoro mogao premašiti izvoz. Ona želi zaustaviti ovaj trend trošeći više na "povećanje kvalitete i konkurentnosti", a manje na skladištenje "jezera vina" i destilaciju viška vina u industrijski alkohol.
EU troši oko 1.3 milijarde eura (1.7 milijarde dolara) godišnje na subvencije za proizvodnju vina. Planirana reforma ne predviđa izmjenu tog iznosa. Umjesto toga, planira se preusmjerivanje subvencija. Najvećim izazovima u pregovorima u području poljoprivrede smatraju se utvrđivanje razina proizvodnih kvota, jer o njima ovisi visina potpora koji će Hrvatska povlačiti iz zajedničke blagajne.
Što će biti sa hrvatskim vinarima nakon ulaska u EU?
- Detalji