Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija održao je u četvrtak, 29 studenog, svoju 50. sjednicu. Prema dnevnom redu prihvaćeno je Izvješće o radu Zajednice u 2018. godini te planski dokumenti za rad Zajednice u 2019. godini. Također je donesena Odluka o visini članarine za 2019. godinu kao i Odluka o sazivanju sjednice Skupštine Hrvatske zajednice županija. Predstavnici Ministarstva uprave predstavili su proces decentralizacije i prijenosa poslova Ureda državne uprave, a raspravljalo se i o mogućnosti suradnje Zajednice s Hrvatskim nacionalnim vijećem. Sjednica je održana u prostoru Hrvatske zajednice županija u Zagrebu, Savska cesta 41, a u ime Karlovačke županije nazočila je zamjenica župana Martina Furdek Hajdin.

Do kraja godine bit će predstavljen zakonski okvir kojim će poslovi državne uprave biti preneseni na županije, što predstavlja velik korak u procesu decentralizacije.

Vlada Republike Hrvatske do kraja godine predložit će zakonski okvir kojim će županije preuzeti poslove ureda državne uprave čime će dobiti priliku izravno odgovarati na potrebe građana te im omogućiti bržu i efikasniju uslugu. Objedinjavanjem i samostalnim izvršenjem aktivnosti unutar različitih resora županije će moći značajnije participirati u vlastitoj lokalnoj zajednici te građanima i poduzetnicima omogućiti rješavanje brojnih predmeta na jednom mjestu. Ovim potezom Vlada započinje proces stvarne decentralizacije u kojemu su joj upravo jedinice lokalne i regionalne samouprave partneri u provedbi nacionalnih politika, o čemu se raspravljalo na Izvršnom odboru hrvatske zajednice županija održanom u četvrtak 29. studenog.
Korake koji slijede objasnila je državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac: „Davanje većih ovlasti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz funkcionalnu, ali i fiskalnu decentralizaciju temelji se na načelu supsidijarnosti prema kojem poslove iz domene javne vlasti treba obavljati na što je moguće nižoj razini. Kako bismo proveli povjeravanje poslova Ureda državne uprave na područnu (regionalnu) samoupravu važno je to regulirati zakonskim okvirom. Prije svega Zakonom o sustavu državne uprave čiji prijedlog je u proceduri, ali i izmjenama brojnih zakona, uredbi i pravilnika, kao što su Zakon o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u području Upravnog odjela za povjerene poslove državne uprave te izmjenama posebnih zakona iz djelokruga gospodarstva, društvenih djelatnosti, opće uprave, imovinsko-pravnih poslova i slično, ali samo u djelu gdje bi se prenijeli poslovi s Ureda državne uprave na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“.
Prijenos poslova ureda državne uprave potaknut će funkcionalnu decentralizaciju koju Hrvatska zajednica županija zagovara već niz godina. „Sigurni smo da se decentralizacija može najbolje, najbrže i najefikasnije provesti unutar postojećeg županijskog sustava i za to ćemo se zalagati i dalje. Prijenosom poslova ureda državne uprave županijama racionalizirat će se i pojednostaviti procesi, ali i povećati zadovoljstvo građana jer smo uvjereni da će službenici brže i kvalitetnije moći pružiti određenu uslugu. Stoga je smjer zakonskih promjena koji ide prema povećanju participacije građana u upravljanju te racionalizaciji lokalnog političkog sustava i lokalne administracije iznimno dobar“, zaključio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk.

Sjednica Izvršnog odbora bila je prilika da se župani osvrnu i na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine – dokument koji definira dugoročne prioritete Republike Hrvatske i koji će biti temelj za provedbu strateških projekata do 2030. godine. O statusu i tijeku izrade Strategije više su rekli predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – državni tajnik Velimir Žunac i načelnica Sektora za strateško upravljanje i koordinaciju investicija iz EU instrumenata Marija Rajaković. „Temeljem ovog dokumenta po prvi će se puta programirati hrvatski dio financijske perspektive EU, odnosno ciljevi definirani strategijom bit će osnova za nove operativne programe za korištenje EU fondova. Smatramo da će ova Vlada sa Zakonom o strateškom planiranju i upravljanju razvojem te ovom nacionalnom razvojnom strategijom po prvi put učiniti da točno znamo kakvu Hrvatsku želimo i koji su naši prioriteti. Ono što je najvažnije je da ti prioriteti trebaju biti utemeljeni kako u državnome, tako i u europskom proračunu, kako bi svi razvojni projekti našli svoje mjesto u budućem razdoblju“, pojasnili su i dodali kako su definirana 52 strateška cilja, a prioriteti će se fokusirati na područja vezana uz hranu, bioekonomiju, sigurnost, zdravlje, okoliš, kao i ostale sektorske teme.

Zamjenica župana Martina Furdek Hajdin na sjednici Izvršnog odbora