Majka Zemlja nas jasno upozorava, ali ljudska priroda je takva da strahopoštovanje, poniznost osjeća uglavnom u ekstremnim situacijama: potresi, požari, temperaturni rekordi diljem planeta, najezde skakavaca, pandemija korona virusa… Ovogodišnji Dan majke Zemlje posvećen je upravo utjecaju promjena i gubitka bioraznolikosti na ljudsko zdravlje. Ustanovljen rezolucijom Generalne skupštine UN, usvojenom još 2009. godine, Međunarodni dan majke Zemlje obilježava se kako bi se podsjetili da je Zemlja naš jedini dom, a njeni nam ekosustavi osiguravaju život i opstanak. Podsjećamo se i na kolektivnu odgovornost i nužnost postizanja sklada s prirodom i Zemljom.

Situacija globalne karantene uzrokovane virusom COVID-19 pokazuje nam jasnije nego ikada koliko smo kao vrsta agresivni. Portali svakodnevno izvještavaju o neuobičajenim pojavama: uočene su ribe u kanalima u Veneciji kojih se ranije, zbog zamućenja, nije moglo vidjeti. Dupini prilaze obalama i dolaze u mjesta gdje dugo nisu viđeni, divlje životinje šeću gradovima, a stanovnici Kine opet mogu vidjeti nebo. Seizmolozi pak izvještavaju o smanjenu seizmičke buke kao posljedice gašenja prometnih mreža. Svjedočimo dakle činjenici: kada se čovjek povuče - priroda diše. Možda nama ovdje to i nije toliko velika senzacija jer živimo u zemlji koja još ima svoje netaknute kutke divljine. Nas ova situacija podsjeća da svoja prirodna bogatstva moramo još više čuvati, zalagati se zaodrživ razvoj koji će nam omogućiti nužno potrebnu samodostatnost, ali koji će poštovati bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta kao glavni preduvjet za naš opstanak uopće.

Jedan od faktora koji znatno utječe na bioraznolikost je svjetlosno onečišćenje. Hrvatska bilježi znatan rast svjetlosnog onečišćenja, jedan od najvećih u Europi. Nekontrolirano postavljanje javne rasvjete i prevelik intenzitet osvjetljenja prostiru se iz gradova, kao centara onečišćenja, kilometrima u okoliš nanoseći štetu cijelom ekosustavu i samom čovjeku. Vrijedi zato spomenuti inicijativu Astronomskog društva „Beskraj“ zahvaljujući kojoj je značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg, kao lokacija sa vrlo tamnim noćnim nebom, u lipnju 2019. godine proglašen Međunarodnim parkom tamnog neba prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo – International Dark-sky association (IDA). U Europi trenutno ima 15 takvih parkova, a Petrova gora je prvi i jedini takav park u Hrvatskoj. U cijeli proces bile su uključene i institucije koje upravljaju značajnim krajobrazom Petrova gora i Biljeg, a to su Javna ustanova “Natura viva” za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Karlovac te Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije.

Brojne astronomske aktivnosti AD Beskraj provodi na Petrovoj gori još od 2007. godine. Sada se uz provođenje programa popularizacije astronomije, predviđaju i aktivnosti s ciljem edukacije javnosti o problemu svjetlosnog onečišćenja i važnosti očuvanja noćnog neba. Cijela lokacija dobiva time i dodatni turistički potencijal što je prepoznala i općina Vojnić uvrstivši Park tamnog neba u bazu projekata Intervencijskog plana za grad Slunj i pridružene općine. Planira se osmisliti program ljetnih manifestacija s krajnjim ciljem razvoja astroturizma.

Na današnji dan bilo bi lijepo izaći van, biti jedno sa prirodom, osjetiti se dijelom našeg modrog planeta koji zovemo majka Zemlja.

No s obzirom na okolnosti, ostanite doma…i pogledajte video u prilogu. Poslušajte što nam Zemlja priča i uživajte u bogatstvu zvjezdanog neba nad Petrovom gorom.